Uzgoj lavande

U vrtu

Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu. Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.

Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje .Prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.

Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.

Lavanda u teglama

Sadnice lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ukoliko imate dobar sunčani položaj sa barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja i mogućeg smrzavanja zimi, lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno par centimetra drenažnog materijala. Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem.

Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao "Dwarft Blue"ili "Hidcote Blue" pošto mogu duže trajati u teglama. Veće sorte ili lavandini zbog bržeg i bujnijeg rasta, mogu ostati u tegli 3 godine. Zalijevati ih treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke sa dijelom lišća.

Dobru zaštitu predstavlja „sadnja u dvije tegle“ , tako da se teglu sa posađenom lavandom stavi u veću ukrasnu teglu. Dobili smo izolaciju koja štiti korijenje od niskih temperatura zimi kao i visokih ljeti. Prilikom ekstremnih hladnoća teglu možete unijeti u zaštićeni, ali ne grijani prostor..

Ukrasne živice od Lavande

Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia "Little Lady" tamno plave boje ili L.angustifolia "Nana alba" bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia "Hidcote", koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm. Za još više ograde koriste se lavandini - L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje "Grosso"i "Hidcote Giant" te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.

Sadnja i održavanje

Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.

Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.

Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka.

Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke sa dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.

Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.

Vrijeme žetve

Vrijeme žetve cvjetova ovsi o namjeni lavande . Ukoliko želimo lijepe buketiće, lavandu beremo u prvoj polovici cvatnje nakon otvaranja polovice cvjetnih pupova. Svežnjevi se suše okrenuti prema dolje na toplom i prozračnom mjestu. Cvijet za punjenje mirisnih vrećica bere se u drugoj polovici cvatnje kada se svi cvjetni pupovi otvore.

Sortiment lavande

Lavanda je jedna od najraznovrsnijih trajnica s obzirom na brojnost vrsta. Postoji oko 30 vrsta lavanda i oko dvjestotinjak njihovih sorti i varijeteta.

Najznačajnije i najraširenije vrste su:

prava lavanda - Lavandula augustifolia 
lavandini - Lavandula x intermedia

Prava lavanda - Lavandula angustifolia
( syn.Lavadula officiualis ,Lavandula vera)

Predstavlja izvornu vrstu lavande prenesenu iz prirode, čijim križanjem su nastale druge podvrste i hibridi. Zovu je i fina lavanda, a skupina sorata ove vrste nazivaju engleske lavande i mnogo se koriste u hortikulturi. Listovi prave lavande su uži, a cvjetne stapke i cvjetovi kraći od kasnije nastalih hibrida. Stvaraju lijepe i kompaktne kuglaste grmove većinom 40-60 cm visine. Prevladavaju sorte tamnijih cvjetova. Ova vrsta lavande daje količinski manje eteričnog ulja, slađeg i blažeg mirisa, no ono je traženije u aromaterapiji i parfemskoj industriji pa ulje ima i znatno višu cijenu. Sorte pravih lavanda cvatu nešto ranije od ostalih, od sredine svibnja do kraja lipnja. Najpoznatije sorte su L.a.“ Munsted“, L.a.“ Hidcote Blue“ tamno ljubičaste boje cvijeta, a od ružičastih L.a“.Hidcote Pink“i L.a. „Loddon Pink“. Cvjetne stapke omiljeni su buketi a suhi cvijet koristi se i kulinarstvu i kozmetici. 

Lavandini - Lavandula x intermedia
( syn. Lavandula hybrida)

Lavandini su skupina hibrida nastali križanjem prave lavande - L.angustifolia i širokolisne lavande - L. latifolia. Tipično za njih je da su robusnijeg rasta do 80 cm, širih listova te dužih cvjetnih stapki i cvjetnih klasova. Zbog većeg prinosa kao i postotka ulja u cvijetu (3-4%) najrašireniji su na proizvodnim farmama. Ulje ima više kamforastih tvari pa je jačeg i oštrijeg mirisa, ima nižu cijenu a mnogo se koristi u proizvodnji sapuna, deterdženata i sl. Lavandini su najčešće raznih nijansi ljubičastih boja, ali postoje i ružičasti i bijeli. Najraširenije su tamno ljubičaste sorte L.i.“Hidcote Giant“ i L.i.“Grosso“, te nešto svjetlije L.i.“Provence“ L.i.“Super“ i L.i.“Abrialii“. Kod nas najpoznatija tzv. budrovka - hvarska lavanda, također je lavandin nastao prirodnim križanjem kasnije determiniran kao L.hybryda „Rev. II“. Od ostalih vrsta lavanda interesantne su još španjolske lavande - Lavandula stoechas, koje su zbog duge cvatnje i raznovrsnosti boja, omiljene u vrtovima. Ima ih od ljubičastih, roza do žutih. Zbog karakterističnih brakteja na vrhu cvijeta zovu ih i leptir lavanda ili lavanda sa zečjim ušima. Lavandula dentata su novije vrste nazubljenih rubova lišća.Kao i španjolske lavande nisu otporne na niske temperature. Postoje i tzv. vunaste lavande - Lavandula lanata, koje su presvučene baršunastim dlačicama. Koriste se najviše za aranžiranje.

0

Your Cart

© 2017. Lavanda OPG Orešković -- Sva prava pridržana